Na području Vukovarsko-srijemske županije djeluje 36 ribičkih udruga, a gospodare s ukupno 4.700 ha otvorenih voda (oko 380 km toka vode). Jedini u Hrvatskoj gospodare na dva sljeva: Save i Dunava. Sljevu rijeke Save pripadaju rijeke: Bosut, Berava, Brežnica, Spačva i Studva.
Na području Vukovarsko-srijemske županije moguće je loviti sljedeće vrste ribe: šaran, som, smuđ, štuka, kečiga. Autohtone vrste su: deverika, jaz, linjak, pravi karas.
Posebnost u Vukovarsko-srijemskoj županiji su Virovi. Riječ je o vodi stajaćici koja prima vodu iz Spačve. I u Virovima se nalaze sve vrste riječne ribe. Najatraktivniji su u jesen za lov štuke na živi mamac i na blinkanje. Ribolov je dopušten i iz čamca i s obale, ali samo uz eko motor i uz položen ispit.
Savez trenutno okuplja 36 ribičkih udruga koje imaju cca 2201 članova u svim dobnim kategorijama, od čega oko 1.522 seniora.
Dopušteni godišnji ulov ribe po vrstama i dopušteni dnevni ulov ribe
Vrijedni podaci o učinkovitosti gospodarenja na ribolovnim vodama dobivaju se iz statistika o ulovu, evidencije o poribljavanju, omjera nasađenih markiranih i ulovljenih riba, težinskog omjera nasađenih i ulovljenih riba, količine ribe ulovljene na jednu godišnju ribolovnu dozvolu i evidencije o posjećenosti ribolovne vode. Omjer nasađenih i ulovljenih riba je vrijedan pokazatelj uspješnosti ribolova, a ujedno se dobivaju informacije o ispravnosti poribljavanja, načinu poribljavanja, migraciji riba i sl. Težinski omjer nasađenih i ulovljenih riba, pak daje sliku o prirastu ribe u nekoj ribolovnoj vodi, odnosno o biološkoj produktivnosti te vode.
Dnevna i godišnja ribolovna kvota, u vodama koje se poribljavaju, povećava se proporcionalno količini ribe kojom se u tekućoj godini poribljavalo. U skladu s tim preporučene dnevne i godišnje količine ribe namjenjene lovu su sljedeće:
a. Maksimalni dnevni ulov po ribiču
- Na svim ribolovnim vodama ovlaštenika dnevno je dozvoljeno zadržati tri (3) primjerka sljedećih vrsta riba: šaran, som, smuđ, štuka i amur, uz poštivanje ograničenja maksimalnog godišnjeg ulova.
- Ostale vrste riba dnevno je dozvoljeno zadržati maksimalno do količine ukupnog godišnjeg ulova.
- Na Skupštini ŠR Saveza od 28.02.2016.g. predloženo je i usvojeno da se dnevni ulov ogranići na 5 kg bijele ribe i da je obavezna spremanje i čuvanje u adekvatnoj mreži koja neće oštećivati ribu te da se po Zakonu o slatkovodnom ribarstvu oznaći riba koja se nosi kući iz ribolova odsjecanjem donje repne peraje.
b. Maksimalna količina dozvoljenog godišnjeg ulova po ribiču
S obzirom na to da ovlaštenik računa s ribolovnim pritiskom od oko 3.300 ribiča s kupljenom dozvolom za športski ribolov (19 i više godina), godišnji ulov po ribiču iznosi 14,98 kg. Ulov alohtonih ihtiovrsta praktički i nije ograničen, pa će tako ribič godišnje moći zadržati i veću količinu ulova od propisane.
Uz sve navedeno, odredbama Zakona o slatkovodnom ribarstvu (čl.57 st.1.) zabranjeno je:
Lovljenje, zadržavanje, prekrcavanje, iskrcavanje, prevoženje, skladištenje, prodaja, prerada, izlaganje ili pokušaj stavljenja u promet ribe za vrijeme njihova lovostaja.
______________________
Propisani lovostaj i najmanje veličine riba:
Štuka / 1. veljače – 31. ožujka / 40 cm
Smuđ / 1. ožujka – 31. svibnja / 40 cm
Šaran / 1. travnja – 31. svibnja / 40 cm
Som / 16. travnja – 15. lipnja / 60 cm
Kečiga / 1. ožujka – 31. svibnja / 40 cm
Linjak / nema lovostaja / 20 cm
Mrena / nema lovostaja / 28 cm
Ribe se mjere po dužini od početka usta do kraja sklopljene repne peraje (totalna dužina). Svi primjerci riba ulovljeni za vrijeme lovostaja, kao i svi primjerci ulovljeni ispod najmanje veličine određene Naredbom o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (NN br. 82/05), moraju se odmah osloboditi i vratiti u ribolovnu vodu.
Ribočuvar u obavljanju svoje djelatnosti ovlašten je od ribiča:
- zatražiti dozvolu za obavljanje ribolova,
- pregledati ribolovni alat, opremu za ribolov i ulov,
- zatražiti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na temelju koje može utvrditi njegov identitet
- privremeno oduzeti ribolovni alat, opremu za ribolov i ulov.
